Vlada Republike Srpske donijela je novu Uredbu o dodjeli podsticaja za povećanje plata radnika, koja je objavljena u Službenom glasniku 4/25 od 24. januara 2025. godine. Ova uredba uvodi neke izmjene u odnosu na prethodni pravilnik.

Ključne promjene:

Precizno definisanje obračunskih perioda
Podsticaji se obračunavaju za dva polugodišnja perioda: od 1. januara do 30. juna i od 1. jula do 31. decembra. Rokovi za podnošenje zahtjeva su:
Od 1. januara do 1. marta za drugi period prethodne godine.
Od 1. jula do 31. avgusta za prvi period tekuće godine.

Definicija početnog iznosa plate
Početni iznos plate, koji služi kao osnova za obračun, računa se na osnovu prosječne plate radnika iz prethodne poslovne godine. Iz obračuna su isključeni mjeseci bolovanja i drugi periodi kada radnik nije ostvario punu platu.

Izračun podsticaja
Privredni subjekti mogu ostvariti povrat od 70% više plaćenih doprinosa na povećane plate, dok je maksimalni iznos podsticaja po radniku ograničen na 1.000 KM.

Izuzeci i posebni slučajevi
U obračun podsticaja ne ulaze radnici koji su na porodiljskom odsustvu, bolovanju ili za koje poslodavac ostvaruje druge oblike povrata doprinosa.

Smanji novost

RZS je objavio prosječnu platu u 2024. godini.

Prosječna bruto plata za 2024. godinu iznosi 2146 KM, dok prosječna neto plata iznosi 1404 KM.

Prosječna plata utiče na visinu doprinosa za određene kategorije obveznika, kao i na obračun toplog obroka za zaposlene.

Doprinosi

Prosječna bruto plata (PBP) 2146 KM iz prethodne godine u tekućoj godini predstavlja osnovicu doprinosa za vlasnike SP, samostalna zanimanja, radnike iz tekstilne industrije, volontere i poljoprivrednike.

*** U samostalna zanimanja spadaju djelatnosti: advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istraživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista i brokera, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.

Topli obrok

Topli obrok koji se isplaćuje iznosi najmanje 0,85% prosječne bruto plate za prethodnu godinu dnevno, što za 2025. godinu iznosi najmanje 18,24 KM bruto dnevno, odnosno 11,13 KM neto dnevno.

Neoporezivi iznos toplog obrok koji poslodavac obezbjeđuje putem keteringa iznosi najviše 0,75% prosječne neto plate za prethodnu godinu, što za 2025. godinu iznosi 10,53 KM dnevno.

Smanji novost

Odlukom o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i iznosa akcize na duvan za pušenje za 2025. godinu (Sl.Gl.BiH 84/24) regulisano da će se od 01. 01. 2025. godine na cigarete i duvan za pušenje plaćati sljedeće akcize:
* proporcionalna akciza po stopi od 42% maloprodajne cijene cigareta;
* specifična (fiksna) akciza u iznosu od 1,65 KM za pakovanje od 20 komada cigareta;
* akciza na duvan za pušenje u iznosu od 143,20 KM / kg.
Odlukom je regulisano da su poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom cigareta, a koja podliježu plaćanju minimalne akcize od 3,58 KM za pakovanje od 20 komada (tj. ukoliko na dan 01.01.2025. godine imaju na zalihi cigarete sa cijenom nižom od 4,60 KM po pakovanju od 20 komada cigareta), te lica koja se bave prometom duvana, dužni popisati zalihe cigareta i zalihe duvana na dan 01.01.2025. godine, dostaviti popisne liste nadležnom regionalnom centru UIO do 7. januara 2025. godine sa obračunatom razlikom akcize, te izvršiti uplatu razlike akcize do 17. januara 2025. godine.

https://www.uino.gov.ba/portal/bs/novosti/promjena-akcize-na-duhanske-preradjevine-za-2025-godinu/

Smanji novost

Republički praznici Nova Godina (01. januar 2025. godine i 02. januar 2025. godine) i Dan Republike (09. januar 2025. godine), su neradni dani.
Tokom praznika mogu raditi redovno radno vrijeme apoteke, veterinarske ambulante, benzinske pumpe, trgovine na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača i prodaje istih, kao i prodajna mjesta AD „Lutrija Republike Srpske“ Banja Luka na području Grada Bijeljina.

Za vrijeme novogodišnjih praznika (01. i 02. januara 2025. godine) ugostiteljski objekti mogu raditi u neograničenom radnom vremenu, a za Dan Republike (09. januara 2025. godine) dužni su da rade u redovnom radnom vremenu.

Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtjeva proces rada.

Smanji novost

Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima objavljene u Sl.Gl. 110/24 donose značajne promjene koje će uticati na poslovanje preduzetnika u Republici Srpskoj. Stupaju na snagu 1. januara 2025. godine. Izmjene uključuju povećanje praga prihoda za male preduzetnike, ograničenja u pogledu vrsta djelatnosti koje mogu imati taj status, kao i nova pravila za obračun doprinosa. U ovom članku detaljno ćemo objasniti sve novosti i pružiti ključne informacije kako bi preduzetnici mogli da se na vrijeme pripreme za promjene koje slijede.

Šta je novo u Zakonu o porezu na dohodak?

• Povećan prag za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM.
  Mali preduzetnik počevši od 2025. godine u toku godine može ostvariti prihode do iznosa od 100.000 KM. Kao i do sada ukoliko pređe taj propisani iznos ili zaposli više od tri radnika gubi status malog preduzetnika i postaje veliki preduzetnik za cijelu tu godinu.
• PDV obveznici bez obzira na visinu prihoda ne mogu biti mali preduzetnici.
• Ograničen broj djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika.
  Računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez plaćati po stopi od 10% na razliku prihoda i rashoda.
  Kompletan spisak djelatnosti koje se svrstavaju u samostalna zanimanja i koje su izgubile pravo da zatraže status malog preduzetnika su djelatnosti: advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istraživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista i brokera, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.
  
• Programeri i dalje mogu biti mali preduzetnici.
  Djelatnost programiranja i ostale uslužne djelatnosti iz oblasti informacionih tehnologija su u prijedlogu izmjena bili u navedenom spisku djelatnosti koje više ne mogu biti mali preduzetnici, međutim prije usvajanja zakona uspjeli su da se izbore, tako da i dalje programeri ukoliko ostvaruju oporezive prihode do 100.000 KM godišnje mogu da zatraže status malog preduzetnika.
• Sabiranje prihoda povezanih lica.
  Povezana lica su bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim preduzetnikom. Radi utvrđivanja uslova za status malog preduzetnika kada su prihodi u pitanju uzima se zbir prihoda preduzetnika i sa njim povezanih lica koji obavljaju istu samostalnu djelatnost.
• Najniži iznos poreza za malog preduzetnika 600 KM ili 1200 KM.
  Mali preduzetnici koji ostvaruju prihod do 50.000 KM i dalje će da plaćaju najmanje 600 KM poreza godišnje (tzv. paušal), a mali preduzetnici koji ostvare prihod preko 50.000 KM biće dužni da uplate najmanje 1200 KM poreza na dohodak. Ovaj iznos odgovara prihodu od 60.000 KM.
• Mogućnost vraćanja u status malog preduzetnika u 2025. godini.
  Preduzetnici koji su u toku 2024. godine izgubili status malog preduzetnika iz razloga što je ukupan prihod prešao iznos od 50.000 KM, ali nije prešao 100.000 KM imaju mogućnost da u 2025. godini podnesu zahtjev za status malog preduzetnika. Podsjećamo da je rok za podnošenje zahtjeva za sve male preduzetnike 31. januar tekuće godine za tekuću godinu.
• Oporezivanje nerezidenata.
  Potpuna novost u Zakonu o porezu na dohodak je oporezivanje nerezidenata tj. fizičkih lica iz inostranstva koji povremeno obavljaju djelatnost, odnosno pružaju usluge u Republici Srpskoj. Zakon obavezuje isplatioca prihoda iz Republike Srpske, bilo da je isplatilac DOO ili SP, da od isplate nerezidentnu obustavi 10% poreza po odbitku i uplati na račun javnih prihoda RS, osim ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno.

Šta je novo u Zakonu o doprinosima?

• Povećana osnovica za doprinose za vlasnike preduzetničkih radnji.
  Vlasnici preduzetničkih djelatnosti u 2025. godini će plaćati doprinose na osnovicu koja iznosi 70% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Do sada je procenat iznosio 60%. Od 2026. godine procenat će biti uvećan na 80%. Preduzetnici koji se bave djelatnostima koje su Zakonom o porezu na dohodak definisane kao samostalna zanimanja (advokati, notari, računovođe, veterinari, inženjeri, arhitekte, tumači, vještaci...) doprinose plaćaju najmanje na osnovicu koja iznosi 100% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu.
• Doprinosi za dopunsku djelatnost.
  Preduzetnici koji su zaposleni na puno radno vrijeme i koji imaju registrovanu dopunsku djelatnost od 1. januara 2025. godine imaće obavezu da plaćaju doprinos za PIO u iznosu 18,5% na osnovicu koja iznosi 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini što će iznositi oko 120 KM mjesečno. Tačan iznos ovog doprinosa biće poznat u januaru nakon objave iznosa prosječne bruto plate za 2024. godinu.
• Doprinosi za vlasnike osnovne djelatnosti korisnike penzije.
  Preduzetnici koji su korisnici penzije i koji imaju registrovanu osnovnu djelatnost od 1. januara 2025. godine imaće obavezu da plaćaju doprinos za PIO u istom iznosu kao i vlasnici dopunskih djelatnosti.

Smanji novost