Bilo bi dobro kad bi se sve računovođe i obveznici BiH ujedinili i postavili zakonodavcima pitanje ZAŠTO? na sva nelogična i besmislena pravila i rješenja. Nekada se čini da su određena pravila nastala da bi se obveznici mogli kažnjavati. Kao u nekoj igrici, pravila bez smisla, logike, ali eto to su pravila i moraju se poštovati.

1. U RS podnošenje 1004 kao zbira svih primanja fizičkog lica je kranja besmislica. Koja je potreba da fizičko lice sabira svoja primanja koja PU već u svojim evidencijama ima i u slučaju da iskažemo istinito manje ili više nego što oni kod sebe imaju, vraćaju nam prijavu kao neispravnu. ZAŠTO? Zašto država pita za podatke koje već zna? Predlažem: ukidanje 1004 i uvođenje prijave poreza na dohodak za svaku preduzetničku radnju zasebno.

2. Obavezno pravljenje rasporeda radnog vremena, vođenje evidencionih listi... Ostavite poslodavcima da ta pitanja samostalno uređuju radi svojih potreba. Provjera da li je poslodavac popunio neke papire koji nikome i ničemu ne služe nije provjera suštine nego forme. Treba imati na umu i zaštitu životne sredine za sve što se bespotrebno štampa. U jednoj firmi sa preko 20 zaposlenih trebalo bi imati jednog zaposlenog koji će se baviti samo evidencijom radnog vremena ukoliko se nema program za to. Čujem da su rekli da treba evidentirati i dnevni odmor. ZAŠTO? Zašto je državi bitno da ima takve podatke? Zašto država radnike smatra neukima i nesposobnima da se izbore za svoja prava koja su im zakonom propisana. Edukujte građane i idite u kontrolu tamo gdje se suština ne poštuje a ne da je poštovanje forme jedino što je važno.

3. Zašto su u RS uveli minimalne doprinose? Da li je to zato što smatraju da poslodavci zapošljavaju na pola radnog vremena a da im ti radnici rade na puno radno vrijeme? Pa ako sumnjate u to, to je bar lako provjeriti. Izlistajte sve poslodavce koji zapošljavaju više od 2 radnika na pola radnog vremena na isto radno mjesto i dobićete sve one koje treba da kontrolišete.

4. Kažu na nekom seminaru topli obrok je nedjeljivo pravo i radnik koliko god da radi ima pravo na cijeli topli obrok. Znači radnik koji radi na po pola radnog vremena kod dva poslodavca dnevno ostvaruje pravo na dva topla obroka!!!

5. Pravimo popise cigareta zato što su se cijene promijenila, pri čemu nema promjene akcize i to moramo da dostavljamo UIO. ZAŠTO?

6. Ne mogu da se načudim pravilu dopunske i dodatne djelatnosti u RS. Ako negdje radiš i želiš registrovati SP možeš kao dopunsko zanimanje, ali ne možeš imati zaposlene. Ako ti treba zaposleni moraš registrovati dodatno, ali ne možeš sam raditi u toj radnji, takođe u tu radnju ne možeš zaposliti nekoga npr na 4h ko je već zaposlen na puno radno vrijeme, jer po Zakonu o radu tih dodatnih 4h spadaju u dopunski rad a dopunski rad je rad van radnog odnosa i onda on kao da nije nikoga zaposlio. ZAŠTO? Zašto besmislenim pravilima sputavaju nešto što je moguće? Zašto je nedopustivo da jedan računovođa koji radi u jednoj firmi ima svoju agenciju kao dopunsko zanimanje i u kojoj zapošljava pomoćnog radnika npr. da mu unosi podatke, ide na teren i sl?

7. Postavila bih pitanje i ZAŠTO naše institucije na svojim sajtovima ne objavljuju sve bitne informacije koje su potrebne obveznicima kako bi ispravno obračunavali plate, plaćali poreze, podnosili prijave... KAKO JE MOGUĆE da se neki zakon ne promijeni a da se milion puta stavovi institucija i inspektora promijene? ZAŠTO se o promjenama važnih stavova obveznici ne obavještavaju?

8. ZAŠTO poreske institucije ne rade na unapređenju softvere za podnošenje prijava kako bi obveznici bili upozoreni ukoliko su nešto zaboravili podnijeti!!! Zašto se obveznici moraju kažnjavati za propuste koji ne dovode do materijalne štete kao što je recimo propust da se nakon učitavanja ekuf/ekif podnese xml. Pošaljite obavještenje da to nedostaje ili stavite na glavni prikaz to obavještenje - to je tako prosta stvar za programere. Uporedite pdv prijavu sa poslatim ekuf i ekif i upozorite obveznika da nešto nije uredu u samom programu. Zašto morate tražiti greške koje suštinski nisu bitne i iz kažnjavanja za iste crpiti prihode?

9. Inspektor kaže: Na cijeni artikla u maloprodaji mora biti istaknut broj kalkulacije po kojoj je roba ušla. ZAŠTO? Kome je to bitno? Da li će taj podatak kupac da koristi? Sumnjam. Ako je za inspektora, pa svaka kartica artikla mu je u kontroli dostupna i može vidjeti podatak koji mu treba.

10. Ne znam da li znate, ali u BiH postoje kvote za zapošljavanje stranih državljana i te kvote su kako sam čula već krajem aprila iskorištene, što znači da se ni jedan stranac do kraja godine ne može zaposliti u BiH. ZAŠTO? Zašto uopšte postoje te kvote. Zašto blokiraju ljude iz inostranstva koji žele ovdje registrovati SP? Ako sumnjaju u njih neka provedu kontrolu. Zašto otežavaju rad privrednicima koji ne uspjevaju naći radnike iz BiH? Zašto sputavaju one koji žele da rade nekim imaginarnim ljudima koji godinama stoje na evidencijama zavoda za zapošljavanje i ne žele da rade?

11. ZAŠTO su stvari tako postavljene da kontrole kreću sa stavom DA SMO SIGURNO NEŠTO POGRIJEŠILI i da smo sigurno poslovali mimo zakona i da smo tokom kontrole u obavezi DA DOKAZUJEMO DA NISMO KRIVI. Zašto institucije u svom nastupu ne poštuju PRETPOSTAVKU NEVINOSTI! Hej pa i najveći zločinci imaju pravo na to da se u njihovom slučaju poštuje pretpostavka nevinosti sve dok se ne dokaže suprotno!

Ovo je tek nekoliko stvari koje su mi prve pale napamet i čime sam se bavila prethodnih dana. Vjerujem da ovu listu možete dopuniti. Pitam se na koji način možemo doći do odgovora na pitanje ZAŠTO i na koji način da podstaknemo institucije da ukinu sve što je besmisleno i daju maksimalan doprinos da građane edukuju da budu sposobni da samostalno ostvaruju svoja prava, da poslovnu zajednicu informišu o svemu što je bitno za njihovo poslovanje kako ne bi bili stalno u strahu od kazni zbog nenamjernog kršenja nekih pravila.


Ana Nikolić

Smanji novost

Gradonačelnik Grada Bijeljina raspisao je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u cilju samozapošljavanja. Javni poziv je raspisan 12. maja 2022. godine. Podsticajna sredstva su namijenjena nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje – filijala Bijeljina. Pravo na podsticaj imaju lica koja se vode na evidenciji nezaposlenih lica najmanje jedan mjesec prije objavljivanja Javnog poziva i koja namjeravaju da pokrenu samostalnu zanatsko-preduzetničku djelatnost ili koja su već pokrenula zanatsko-preduzetničku djelatnost kao osnovno zanimanje na području grada Bijeljina nakon objavljivanja Javnog poziva i koji su prije registracije bili prijavljeni na evidenciji nezaposlenih lica kod Zavoda za zapošljavanje – filijala Bijeljina, Biro Bijeljina, prije objavljivanja Javnog poziva. Podsticaji se dodjeljuju za započinjanje vlastite djelatnosti, kao osnovno zanimanje.

Ovim sredstvima planirano je finansiranje samozapošljavanja 26 lica u zanatsko-preduzetničkim djelatnostima u iznosu od 5.000 KM po jednom nezaposlenom licu ili više, ukoliko bude manje od 26 korisnika podsticaja, što ukupno iznosi 130.000 KM.

Javni poziv je otvoren do 13. juna 2022. godine.

Detalje javnog poziva možete naći na stranici: https://www.gradbijeljina.org/sr/news/obavjestenja/javni-pozivi/4919.javni-poziv--za-dodjelu-podsticajnih-sredstava-u-funkciji-samozaposljavanja-preduzetnika-u-2022godini.html

Smanji novost

Krajem aprila objavljene su izmjene Zakona o podsticajima u privredi koje stupaju na snagu 1. jula 2022. godine. Izmjene donose novu definiciju plate i početnog iznosa za utvrđivanje povećanja plate.

Plata podrazumjeva novčanu naknadu koja se ostvaruje u skladu sa propisima koji uređuju radni odnos. Počevši od 1. januara 2022. godine kada su stupile na snagu izmjene Zakona o radi važi nova definicija plate koja kaže da se plata sastoji od osnovne plate i uvećanja plate propisanih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, te poreza na dohodak i doprinosa. Ranije je definicija plate obuhvatala i druga primanja po osnovu rada kao što su dnevnica, naknade za topli obrok i prevoz, međutim od 1. januara 2022. to više ne ulazi u platu, tako da proizilazi da se podsticaj ne može tražiti na druga primanja po osnovu rada. Npr. na uvećanje isplate radniku do kog je došlo uvođenjem ili uvećanjem toplog obroka ne može se tražiti podsticaj.

Nova definicija početnog iznosa je sljedeća: Početni iznos za utvrđivanje povećanja plate radnika je visina plate radnika za mjesec decembar u kalendarskoj godini, koja prethodi obračunskom periodu za koji se podnosi zahtjev za podsticaj. Privredni subjekt može ostvariti pravo na podsticaj za povećanje plate samo za radnike sa kojima je zasnovao radni odnos najkasnije do prvog dana za mjesec početnog iznosa plate dakle do 1. decembra prethodne godine. U slučaju promjene najniže plate, za radnike koji su u mjesecu početnog iznosa plate imali platu nižu od važeće najniže plate u Republici Srpskoj, za početni iznos plate kod obračuna podsticaja uzima se visina važeće najniže plate na posljednji dan obračunskog perioda za koji se podnosi zahtjev za podsticaj.

Ukinuta je obaveza da se uz zahtjev za podsticaj dostavljaju ugovori o radu.

Uvedena je jedinstvena stopa za utvrđivanje vrijednosti podsticaja i to 70% od plaćenih doprinosa na povećanje plate radnika.

Povećanje plate predstavlja razliku između visine povećane plate radnika i početnog iznosa plate radnika. Iznos podsticaja pojedinačno po radniku ne može biti viši od 1.000 KM u obračunskom periodu.

Smanji novost